Prema statističkim podacima, od ukupnog broja svih osiguranika u Hrvatskoj, samo pet posto klijenata spremno je ući u rizik lažiranja i «izvlačenja» novca od osiguranja. Ipak, samo 2007. hrvatski osiguravatelji su platili čak 220 milijuna kuna za prijevarne štete. Iako još ne postoji klasična crna lista klijenata kao kod banaka, baze podataka o sumnjivim klijentima postale su jedan od načina borbe s prijevarama. Najčešći primjeri prijevare u osiguranju su lažiranje prometne nesreće, krađe automobila, lažiranje liječničke dokumentacije te preveliki računi popravaka.
 
Brojne nelogičnosti

U ovim i sličnim slučajevima osiguravajuće kuće u nezavidnom su položaju pa se na teren šalju prometni stručnjaci koji utvrđuju je li se prometna nesreća doista dogodila na prijavljen način te postoje li kakve nelogičnosti. Naravno provjeravaju se i prijašnje nesreće sudionika kako bi se saznalo ima li klijent kakvu crnu mrlju u prošlosti, a na isti se način provjeravaju i oštećena vozila. Čest primjer predstavljaju i pretjerani iznosi popravaka automobila koji su sudjelovali u nesreći. I dok većina klijenata ne želi imati posla s novcem, već traži da osiguranje riješi sve sa servisom te da im isporuče popravljen automobil, postoje i drukčiji načini.
 
Totalna šteta
 
U ime Allianza Sanja Tambić izjavila je da su ljudi spremni učiniti nevjerojatne stvari kako bi došli do željenog cilja.

-Naši procjenitelji mnogo puta su se vraćali s terena gdje su uočili mnoge pokušaje prijevare: od oštećenja na vozilima koja uopće nisu zabilježena na policijskom fotoelaboratu, preko ključeva ukradenih automobila koji nisu odgovarali vozilu po broju šasije pa sve do aktiviranja zračnih jastuka na čudan način-rekla je Sanja Tambić. Sve spomenute, klasične prijevare osiguranja koje radi oko pet posto klijenata odavno su pročitana priča. Iako postoji mogućnost da se prijevara isplanira i izvede do najsitnijeg detalja, u većini slučajeva takva lažiranja bit će kontraproduktivna. Uz bazu podataka svih sumnjivih klijenata, povezanosti sa svim osiguravajućim kućama, ali i zahvaljujući svima koji surađuju na otkrivanju prijevare pa čak i privatnim istražiteljima, eventualni pokušaj lažiranja mogao bi doživjet pravi fijasko. Kazna za prijestupnike, uz naplatu svih nastalih troškova, može biti i višemjesečni zatvor.

Pet najčešćih prevara:

1. Nepravilne liječničke dijagnoze
Posebno mjesto zauzimaju pokušaji krivotvorenja medicinskih isprava. Liječnici u pravilu ne postavljaju lažne dijagnoze, no uvijek postoji mogućnost da klijent preuveliča svoju bol ili ranije ozljede prikazuje kao posljedicu prometne nesreće. Najlakši i najčešći način kako uzeti novac osiguranju je trzajna ozljeda vrata koja vam može donijeti više tisuća kuna. No, eventualan pokušaj prijevare te upitna liječnička dokumentacija nerijetko završavaju na sudu gdje se uz pomoć vještaka i medicinskih ustanova utvrđuje prava istina.

2. Lažiranje prometne nesreće
Izmišljene prometne nesreće u pravilu se rade u dogovoru dvije ili više osoba koji zahvaljujući isceniranom sudaru mogu naplatiti različita potraživanja od osiguranja. Kao primjer može poslužiti vozač koji skrivi nesreću, a nema kasko. Kako bi naplatio od osiguranja, on iscenira lažnu prometnu nesreću i prijavi osiguranju naknadu štete po polici osiguranja od autoodgovornosti od tog drugog vozača.

3. Dogovorena krađa automobila
Krađa osiguranog automobila predstavlja veliki problem osiguravajućim kućama. No, odlična umreženost i suradnja domaćih osiguravajućih društava te velika baza podataka može dati neke naznake da se radi o kriminalnom dijelu. Od velike pomoći mogu biti i sami klijenti koji u pravilu ostave nekakav trag koji pomaže vještacima. Nekoliko puta dogodilo se i da klijent vrati ključ koji ne odgovara broju šasije vozila.
 
4. Napuhani računi popravaka
Ako se uzme u obzir da cijena jednog jastuka u primjerice Renault Cliju iznosi oko 9 000 kuna, prilično je jasno zašto klijenti na sve načine pokušavaju napuhati troškove. Kao cilj označena je totalna šteta na vozilu, a u tom slučaju osiguranje se koristi uslugama prometnih stručnjaka te se uz pomoć partnera servisa, uvoznika, pa čak i tvornice utvrđuju sve relevantne činjenice potrebne za rješavanje tog slučaja.
 
5. Naknadno zvanje policije
Kada vam se dogodi nesreća pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, najlakši način kako izbjeći drastičnu kaznu je odgoda zvanja policije do otriježnjenja. Dan poslije, kada više niste u «opasnosti», pozovete policiju koja utvrđuje kako nije bilo nepravilnosti. No, osiguravajuće kuće, ukoliko u bazi podataka shvate da se radi o sumnjivom klijentu ili vozilu, na teren šalju svoje vještake, a u nekim slučajevima i privatne istražitelje.